Radionica je održana 20.6.2022. godine na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Na radionici je ukupno bilo 46 online učesnika, te 40 učesnika koji su prisustvovali uživo.
Glavni cilj je bio okupiti ključne aktere i potaknuti diskusiju na temu jačanja održivih sistema upravljanja vodama u BiH. Pored toga, na radionici su identifikovani trenutni problemi i izazovi održivog upravljanja vodama u BiH, sa posebnim naglaskom na upravljanje vodama u poljoprivrednom sektoru, a na osnovu navedenog kreirani prijedlozi i preporuke za rješavanje identifikovanih izazova.
Radionica se sastojala iz dva dijela, prvi na kojem su učesnici upoznati sa SMARTWATER projektom, u sklopu kojeg je i realizirana ova radionica, a nakon čega su izložene dvije tematske, ekspertske prezentacije na teme:
- „Pametna“ poljoprivreda: stanje, perspektive i izazovi u korištenju inovativnih sistema u BiH – doc. dr. Sabrija Čadro i
- Primjena inovativnih rješenja upotrebe sistema za navodnjavanje u BiH – koristi za farmere – prof. dr. Jasmin Grahić.
Prisutni su kroz ove prezentacije upoznati sa osnovnim principima „pametne“ poljoprivrede, alatima koji se koriste za njenu realizaciju, kao i mogućosti i realnosti njene primjene u uslovima BiH poljoprivrede.
Drugi dio radionice, koncipiran je na način da su učesnici podjeljeni u tri fokus grupe (po 7 učesnika u svakoj grupi, dva moderatora sesija i jedan zapisničar), te se pristupilo dubinskoj analizi identifikovanih problema u sektoru i kreiranu prijedloga za njegovo unapređenje. Ključni akteri, učesnici ovog dijela radionice, bili su svi oni koji se bave sektorom voda, odnosno predstavnici vladinog i nevladinog sektora, privatnih kompanija, akademske zajednice te poljoprivredni proizvođači.
Sumarno, ključni akteri su identifikovali da je upravljanje vodama, a naročito upravljanje vodama u poljoprivredi od iznimne važnosti zbog sve izražajnijih klimatskih promjena, snažnog skoka u cijenama inputa i energenata, kao i brojnim drugim faktorima koji poljoprivrednu proizvodnju čine visoko rizičnom.
- Svi akteri u sektoru trebaju usmjeriti napore da se upravljanje vodama podigne na viši nivo, implementacija postojećeg legislativnog okvira treba biti na mnogo većem nivou, a naročitu u smislu rada inspekcijskih organa. Ujedno, treba raditi na jačanju kapaciteta aktera, a upravo SMART tehnologija predstavlja dio riješenja.
- Neophodno je raditi na kreiranju novih tipova partnerskih udruženja, baziranim na djeljenju odgovornosti i zaduženja u smislu upravljanja sistemima za navodnjavanje, kako bi se osigurala dugoročna održivost.
- Ojačati kapacitete za prikupljanje podataka (hidrološke stanice, meteorološke, agrometeorološke stanice), te raditi na izgradnji platforme koja će omogućiti prikupljanje i djeljenje informacija, a na osnovu kojih će se kreirati buduće mjere podrške i generalno javne politike.
- Raditi na uspostavi inovacijskih hubova (ili centara) koji će potpomoći primjenu inovativnih riješenja, a time doprinjeti i podizanju svjesti (različitih aktera) o neophodnosti boljeg upravljanja vodama.
- Medijski prostor je veoma ograničen na promocijsku dobrih proizođačkih praksi, tako da snažni napori trebaju biti usmjereni na promociju primjene SMART alata u poljoprivredi, kako bi se razbile predrasude o korištenju iste, te identifikovale brojne prednosti koje ova tehnologija nudi.
